Banatski Despotovac - Istorijat
U blizini mesta prema Botošu nalazi se obradjeni lokalitet „Ciglana“ – nalazište iz doba Sarmata (oko 3. veka p.n.e.). Nekoliko stotina metara od sela prema mestu Sutjeska nalazi se obeležje na uzvišici sa tri kamena krsta koji teško odolevaju zubu vremena i nestašlucima dece. Naselje je formirao veleposednik Kiss Erne, poreklom Jermen, 1822. godine. Tada je porodica Kiss posedovala najvece površine zemljišta u Torontalskoj županiji. Stanovnistvo je bilo skoro iskljucivo rimokatolicke vere, ali je bilo i evangelista; doseljavani su iz delova Austrije i Nemacke. Kasnije dolaze porodice Rumuna, Hrvata i Roma. Selo je u pocetku nosilo naziv Ernehaza, Ernesthaza, Ernestovac, Banatski Despotovac i Ernsthausen, da bi ponovo nakon 1945. godine dobilo naziv Banatski Despotovac. Današnji naziv mesto je dobilo nakon proglašenja Kraljevine Jugoslavije. Tokom XX veka njegovoj opštini je administrativno pripadalo naselje Banatsko Višnjicevo. Stanovnistvo naselja se krajem 1944. godine povlacilo pred nadiranjem ruske vojske i odlazilo u Nemacku, pa je ostao mali broj meštana – uglavnom starije osobe i deca. Neki su odvedeni u logore, a nekoliko porodica je ostalo da živi izvesno vreme sa pridošlicama – srpski kolonisti iz zapadne Bosne, Like i Crne Gore. Poslednja kolonizacija u mesto bila je 1945. godine, opet iz Bosne. Doseljenicima su podeljene kuce i okucnice, ali i sve ono sto su zatekli u kucama prethodnih stanovnika.







